China has officially handed over agricultural aid materials to Samoa through the Samoa-China Agricultural Technical Aid Project (SCATAP). The handover ceremony took place on 19 March at the Crops Division in Nu’u, attended by government representatives from both countries, SCATAP Chinese experts, and Samoan farmers.
Minister of Agriculture and Fisheries, Hon. Niuava Eti Leatiogie Malolo Funefeai, received the materials on behalf of the Samoan Government. He acknowledged China’s continued involvement in Samoa’s agricultural sector, stating, “The SCATAP initiative, now in its sixth phase since 2010, is a testament to the strong partnership between our two governments in agriculture and food security.”
Chinese Ambassador to Samoa, Fei Mingxing, along with representatives from the Government of China and the SCATAP Chinese Expert Team, were present at the event. The aid includes farming tools, improved seed varieties, and other materials intended to support local farmers.
“Agriculture remains the backbone of our economy, sustaining the livelihoods of many families in rural communities. It is important that we continue to introduce modern farming techniques, improve seed quality, and promote sustainable practices,” said Malolo.
Niuava said SCATAP has strengthened local farming practices, increased productivity, and improved food security.
Addressing farmers and stakeholders, Niuava encouraged them to maximise the benefits of the aid.
“These resources will help us increase production, improve efficiency, and create more opportunities for our farmers to thrive. I encourage you to use these materials effectively and apply the knowledge shared through this partnership.”
Niuava thanked the Ambassador, Chinese government representatives, and the SCATAP team for their support in the partnership.
SCATAP has been operating in Samoa since 2010 as a collaboration between the Ministry of Agriculture and Fisheries and China, focusing on training, technology transfer, and farming resource distribution.
Speech for Official Handover of Agricultural Aid Materials by the China-Samoa SCATAP Project
Hon. Niuava Eti Leatiogie Malolo Funefeai
Minister of Agriculture and Fisheries
Official Handover of Agricultural Aid Materials
China-Samoa SCATAP Project
19 March 2025 | Crops Division, Nu’u | 9:00 am – 11:00 am
Lau Afioga i le Ali’i Amepasa o le Malo o Saina i Samoa nei, Your Excellency Fei Mingxing,
Afifio sui mai le Malo o Saina,
‘Au faigaluega fa’apitoa a le tatou SCATAP mai Saina,
Sui o paaga tumaoti mo atinae fa’atoaga ma faigafaiva,
Le mamalu o le aufaifa’atoaga,
Talofa, talofa lava.
E muamua ona ou fa’atalofa atu i le suafa manumalo o Iesu Keriso, le Ao o le Ekalesia i lo outou paia ma lo outou mamalu. Malo afua ailao ua maua, ua poto moli i futiafu e tasi i lo outou soifua maualuga ma le lagi e mama i lenei taeao matagofie, ina ua tatou feiloai i magafetau soifua. Vi’ia le Atua, ma ia fa’amanuina lona Suafa Paia.
Ou te matautia fa’atulou i lenei aofia, aemaise o le maimoa fa’afofoga mai a Samoa i lenei aso. E iai le manatu, o paia fa’ataotooto o Samoa ua potopoto, o le a le o’o iai se leo vaivai, aua e taliu ae popoe, ina ne’i le atoa li’o le masina, ona faitauina lea o le tautalaga. Nu’unu’u atu fa’atini o tausala. Ae tatou aumaia mamalu o le Atua e palelae’i ai lenei taeao ua tatou potopoto ai i Nu’u nei, i le Vaega o Laau Toto aua lenei fa’amoemoe taua.
Ae o le a aga’i loa sina fa’amatalaga pu’upu’u i le auga o aute o lenei aso. Ou te tulai atu ai ma le agaga fiafia tele i o outou luma i lenei taeao, ona o se fa’amoemoe sa fauao, faupo, sa talia lupe o maunu pe taunu’u nei fa’amanuiaga, ae fa’afetai i le Atua ua ia fa’ataunu’uina ma tu’uina mai le avanoa ma lenei laolao e fa’aleo ai ma le loto fa’afetai nei meaalofa ua foaina e le Malo tele o Saina, e tauala mai i le Poloketi o le SCATAP, lea o le a taua’aoina aloaia i lenei taeao mo le tatou Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, aemaise o ana paaga faifa’atoaga.
O lenei fa’amoemoe na afua mai i taumafaiga a le tatou Malo e tauala mai i le tatou Matagaluega, ina ia fa’amalosia le galulue fa’apaaga o Malo e lua—Samoa ma Saina—i le atina’e o fa’atoaga ma le si’itia o le tulaga o le mauaina pea o taumafa mo ona tagata.
E ia te a’u le ava ma le fa’aaloalo e tatau ai e tu’uina atu ai se lagona o le agaga fa’afetai tele lava i le Malo o Saina e fai ma fofoga taumolimoli o le Malo o Samoa ma le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, e tusa ai o nei foa’i taua, e ala i mea faigaluega atoa ma le lasi o mea ua taua’aoina i lenei aso.
Fa’afetai tele mo le lagolago o lo’o fa’aauauina pea e ala i atina’e eseese ma metotia fou ua fa’asoa mai, aua le si’itia o tomai ma agava’a o le mamalu o le aufaifa’atoaga ma le Matagaluega, ina ia si’itia ai le tamaoaiga o le tatou atunu’u e ala i atina’e o fa’atoaga.
E tumau pea le avea o atinae o fa’atoaga ma ivitu malosi o le tamaoaiga o Samoa, lea o lo’o ola fa’alagolago iai aiga uma, aua tupe maua ma le tausia o le ola manuia o tagata taitoatasi.
O le fa’asoa mai o tomai ma agava’a fa’anei ona po i le faiga o fa’atoaga, o metotia eseese, ituaiga fatu laau eseese, seia o’o lava i ituaiga faiga o fa’atoaga, e mautinoa le fa’aauauina pea ina ia maua pea taumafa, ma e mafai ona pulea gafataulimaina ma tali atu i suiga o le tau.
O nisi o vaega taua o lenei poloketi ua afua ai nei foai e ala i mea faigaluega ina ia fa’aoga tatau, e aofia ai le si’itia lea o tomai ma agava’a o le aufaigaluega ma le aufaifa’atoaga, e pei o a’oa’oga ma polokalame fefa’asoaa’i, aemaise ai o le fa’aogaina o mea faigaluega talafeagai mo le fa’afaigofieina o le fa’atinoina o atinae o fa’atoaga.
O le asō, ua tatou molimauina nei foai taua ma le aoga, o le a saga fa’amausali ai le aoga mo le atina’e o fa’atoaga a le mamalu o le aufaifa’atoaga, sosaiete, aemaise o pa’aga tumaoti. E talitonu o le a fesoasoaini tele nei meafaigaluega i le si’itia o fua o fa’atoaga ma atina’e, aemaise o le a tele avanoa mo le aufaifa’atoaga latou te agava’a ai i nei fa’amanuiaga.
Mo le aufaifa’atoaga ma pa’aga uma a le tatou Matagaluega i lenei taeao, o le tu’ualalo ma le fa’amalosiau mo lo outou mamalu, ia fa’aoga lelei nei foai ma tomai ua fa’asoaina mai e nei sui o le Malo o Saina. Ia tatou galulue fa’atasi mo se Samoa manuia ina ia mau le atunu’u i taumafa, aua fanau lalovaoa.
O le a le fa’amatafauloaina se fa’amatalaga, e toe momoli atu le agaga fa’afetai tele lava i le aumalaga mai le Malo o Saina i lana Afioga i le ta’ita’i malaga, aemaise le Amepasa o le Malo Saina o lo’o i’inei i Samoa, fa’apea le aufaigaluega a le SCATAP, fa’atasi ai ma i latou uma sa tofu sao mo lenei taumafaiga.
Ia tumau pea le galulue fa’atasi, ma ia fa’aauauina pea lenei faigapaaga i le va o Malo e lua, aua le manuia o ona tagata.
Soifua ma ia manuia.