“Ole ‘avea ai o tatou ma tagatanu’u ole Malō Tuto’atasi o Samoa, ose atunu’u e pulea ile fa’atemokarasi, tatou te fananau mai, o tatou uma o tagata sa’oloto, ‘ae tele mea tatou te lē tutusa ai. E ese’ese faitino, ese’ese le tomai, ese’ese fo’i o tatou si’osi’omaga ma fa’asinomaga, e mafua ai ia ese’esega. O isi e u’umi, o isi e pupu’u, o isi e popoto ‘ae o isi fo’i e vaivai, o isi e mau’oa ‘ae o isi fo’i e ausage ma mativa. E ui lava i nei ese’esega, e tasi lava le itu e tumua’i tutusa uma ai tatou – OLE TULAFONO.
O TULAFONO FA’AVAE a SAMOA (CONSTITUTION), e puipuia uma ai tagatanu’u o Samoa mai faiga fa’a’iloga tagata. O lo’o fa’atonu mai i nei Tulafono Fa’avae le fa’amausālī ai o lau aiā tatau mai le Atua e tutusa uma ai i lalo o TULAFONO. Ole Vaega 15 o Tulafono Fa’avae olo’o fa’apea mai: “E tutusa tagata uma i luma o le Tulafono, ma e tofu ma tatau ona maua le puipuiga tutusa i lalo o le Tulafono.” O ia puipuiga, e agava’a ai tagata uma i faiga tutusa, avanoa tutusa, ‘ae fa’apea fo’i fa’asalaga tutusa ua talafeagai, pe a fa’amaonia ua o tatou solia na TULAFONO.
Ole amana’ia, le fa’aaogaina male puipuiga o nei sa’olotoga ma aiā tatau, e fa’alagolago malosi ile fa’aaloalogia male tausisia o TULAFONO, ‘ae maise ai i latou e ta’ita’ia le atunu’u. Ole vi’ivi’i male ta’uta’u o tatou aiā tatau, ua leai lava se aogā pe afai e lē fa’aaloalogia ma mulimulita’ia e i latou o lo’o mautofi ile atunu’u.
Ole fa’ai’uga aloa’ia muamua ale afioga ile Palemia o Samoa, le Susuga ia La’auli Leuatea Fossie Schmidt ina ua mae’a ai le fa’atautoga ole tofi palemia, ole filifilia lea o lana Kapeneta.
I lalo o Tulafono Fa’avae, tulafono fa’a-Kepeneta, Aga Masani ma Tulafono Taualoa, o lo’o manino mai ai le pule to’atasi ale afioga ile Palemia na te filifilia ai i latou e avea ma Minisita e fa’auluulu iai matagaluega ese’ese a le Malō.
Ae peita’i, ‘ae le’i filifilia le Kapeneta, sa silafia lava e le Palemia tulaga nei:
1). O lo’o tālia fa’ai’uga o fa’amasinoga na molia ma tula’i ai o ia ile Fa’amasinoga.
2). O lo’o iai moliaga fa’asolitulafono fa’asaga ia te ia ua uma na fa’aulu ma o lo’o tālia fo’i le taimi e faia ai na fa’amasinoga.
3). O lo’o iai fo’i moliaga fa’asaga ia te ia o lo’o tapena e le ofisa o Leoleo male Loia Sili ma o lo’o tālia fo’i lona fa’auluina ile Fa’amasinoga.
E ui lava ina nofo silafia ai le afioga ile Palemia, le Susuga ia La’auli Leuatea Fossie Schmidt, i ia tulaga, ‘ae na ia tofia lava, ia lava, e avea ma Minisita o Leoleo ma le Ofisa ole Loia Sili. O lana lava lea aiā tatau fa’a-Palemia e pule ai i tofiga ole Kapeneta.
Peita’i, o tulafono lava ia ma ona tamali’i’aga fa’aletulafono (ethics), e mo’omia ai se tasi e faia se fa’ai’uga fa’a-le-Malō, ina ia aua ne’i faia ni fa’ai’uga e fete’ena’i ai lona tulaga fa’a-le-Malō ma le fa’atinoina o ana fa’atonuga, e tauala atu ile malosi’aga o lona tulaga faa-Palemia (conflict of interest), e ono maitau ma fesiligia ai le amiotonu, e tagata ole atunu’u.
O nei puipuiga fa’aletulafono, e mafua ona fa’ata’atitia ona ole fa’amautinoa ai ole tutusa uma o fa’ai’uga fai male fa’atinoina e le Malō, ise si’osi’omaga e lē fa’a’itu’au ona o nisi mafua’aga ma tu’utu’uga, pe fa’alavelaveina fo’i e se tagata.
I lalo o Tulafono Fa’avae ma aga taualoa fa’a-Kapeneta, e lē o fa’apea mai ai e tatau ona tofi e le Palemia o ia lava, e avea ma Minisita o Leoleo male Ofisa ole Loia Sili ona o ia ole Palemia. Peita’i, ile agaga lava ole Tulafono, sa iai le filifiliga sa tatau na taga’i iai le ali’i palemia.
I lona faia ole fa’ai’uga e ‘avea ai o ia ma Minisita o Leoleo male Ofisa ole Loia Sili, ua ia tu’uina lona tagata ise tulaga ua fete’ena’i ai lana fa’ai’uga, ona o lo’o iai moliaga fa’asolitulafono o lo’o fa’asaga ia te ia. Ile faia o lenei tulaga, ua ia pulea ma saisaitia le si’osi’omaga o lo’o fa’atino ai le galuega tuto’atasi a Leoleo male Loia Sili e tusa ai ma o latou tiute fai i totonu o nei matagaluega.
O lenei fa’ai’uga ale Palemia e ‘avea o ia ma Minisita o Leoleo male Ofisa ole Loia Sili, ose fa’ai’uga na fai male mautinoa. Ose fa’ai’uga ua lē talafeagai male Tulafono, fa’apea le agaga ma le tamali’i’aga o aga fa’aletulafono. Ole maitau atu ile finagalo ole Palemia, e lē fa’atusaina o ia i seisi lava tagata, ma e leai fo’i se Samoa e tutusa ma ia i lalo ole Tulafono. I upu tu’usa’o, o ia ua i luga atu ole Tulafono.
Ole afioga ile ali’i Palemia, ua na o ia lava le tagata i Samoa atoa sa mafai na ia faia lea fa’ai’uga ona o lona tulaga. O ia fo’i e to’atasi e faia le filifiliga e tofi ai seisi e ‘avea ma Minisita o Leoleo male Ofisa ole Loia Sili, a o tālia ai ona moliaga fa’apea i’uga o Fa’amasinoga ua mae’a, e fa’amalieina ai ala ole Tulafono. Peita’i, ua fa’atino lava le fa’ai’uga i lana aiā tatau, o ia ole Palemia, atonu e maua ai se avanoa e manuia ai o ia, ‘ae ose avanoa e lē taitai na maua ele to’atele o tagatanu’u lautele, o lo’o molia i latou i ni soligātulafono.
POLOKEKI MILIONA
O leisi suiga aloa’ia ua faia ele Palemia ma lana pulega e tauala mai i faiga fa’avae ale Malō….ole polokeki miliona. Lea ua fa’asalalau mai avanoa o Ta’ita’ifono o Fono Fa’avae, ua na o i latou na ‘avea ma suitauvā ile faigapalota talu ai nei, e mafai ona tusi talosaga atu i nā avanoa.
Ole matāfaioi ale Ta’ita’ifono o Fono Fa’avae, ole pulea lea ole fa’asoaina male fa’aaogaina o le miliona. O tupe uma nei ale atunu’u ole ā fa’amatu’u mai ele Malō.
O tofiga ole Ta’ita’ifono, o tofiga fa’alēmalō ma e atofa ele Malō ma fa’atupe i tupe ale atunu’u, na pasia mai ile Palemene.
Ona lā ose tofiga fa’ale-Malō, e tāua tele le fa’amamaluina ole Vaega 15 o Tulafono Fa’avae o lo’o iai vaega o lona fa’a’upuina….”e leai se gaoioiga a le Malo tau le pulega fa’atonu po’o le tausiga o le a, po’o lona fa’amatalaina manino ai pe fa’atino mai ai se mafatiaga o so’o se tagata po’o ni tagata i so’o se itu e le mafai ai po’o le fa’asaina po’o le tu’uina atu i so’o se tagata po’o ni tagata so’o se tulaga aloa’ia po’o le tulaga taugamalie ona o le ‘avea ma mafua’aga lona tupu’aga, tane pe se fafine, gagana, lotu, taofi tau upu fai o Malō po’o se isi lava taofi, mafua’aga fa’ale-vafealoa’i, nu’u na fanau ai, tulaga fa’ale-aiga, po’o nisi lava o ia mea.”
I tulaga ua fete’ena’i ai Tulafono ma faiga fa’avae ale Malō fou, ua o latou fa’apito nei ta’iala ua na ose vaega o tagata, e pei ona fa’apea mai ua na o i latou na tauvā ile faigapalota e mafai ona apalai atu i tulaga Ta’ita’ifono. Ua manino ai le solifa’avae male fa’ailoga tagata o nei tu’utu’uga, ona ua fa’asā ona talosaga atu le to’atele o isi tagatanu’u o lo’o iai le agava’a e ‘avea ai ma Ta’ita’ifono o Fono Fa’avae.
I faiga fa’avae na sau ai, o lē lava ua ‘avea ma Faipule ole itumalo, e okomeki lava le ‘avea ma Ta’ita’ifono ole Fono Fa’avae. Na fa’avae ia ta’iala ona ole manatu autū ole polokeki miliona, ole atina’eina lea o itumalo ta’itasi, ma ole Faipule filifilia, ua tusi’a’ao iai le itumalo, ua talafeagai fo’i lona fa’afoeina male lufilufiina o tupe mole lelei o atina’e ale itumalo.
O le mea la ua tula’i mai, ua faia e le Malō se fa’ai’uga mautinoa e fa’aitiitia ai se aofa’i o i latou e fa’ataga ona apalai atu i nei tofiga Ta’ita’ifono, ma ua lē amana’ia le aiā tatau a isi tagatanu’u Samoa, e pei ona fa’atonuina mai ele Vaega 15 o Tulafono Fa’avae.
Ole polokeki miliona, e fa’atupe mai i tupe a le atunu’u lautele, mole manuia o itumalo uma, ma e tatau pea na tu’u avanoa i tagata uma ole itumalo e talosaga ai mo lea tofiga ole Ta’ita’ifono o Fono Fa’avae.
Olea la, ose manatu e uiga i lenei mata’upu, ua faia lava male mautinoa ele faiga malō ale Fast se fa’ai’uga ma lo latou mautinoa, e lē ō gatasi ma Tulafono. Ose fa’ai’uga ua lē tumua’i tutusa ai avanoa mo tagatanu’u uma, ‘ae ua fa’apito ma fa’ailoga tagata ona ua fa’ataga na oni tagata to’alaiti e apalai. E maitauina fo’i le lē fetaui ona e to’atele atu tagata ose vaega fa’aupufai na tauva i isi itumalo, ma o leisi fo’i lea e fa’ateleina ai avanoa e maua e tagata o lea vaega fa’aupufai le tulaga ole Ta’ita’ifono. O lea ua manino ai le faia o fa’ai’uga e fa’apito ma fa’a’au’au ile Fast male faigamalō.
Male mea mulimuli, ua ataata mai i fa’ai’uga ale Malō ale Fast, ua tula’i mai ai se si’osi’omaga ua leai se tofā o totoe ai, ‘ae maise ai le filifilia o i latou e tau’aveina tofiga fa’alemalō. Fa’ato’ā tupu lea ose tulaga ua fa’asalalau ni avanoa faigaluega fa’alemalō ‘ae tasi le vaiaso e fa’aulu atu ai tusi talosaga, ona tapunia lea. E ui ina to’alaiti i latou ua fa’ataga na apalai, e iai fo’i le masalo ua na oni mea fa’afoliga le mana’omia mai o le fa’ailoa atu o agava’a, ‘ae uma ifo lava ua tofi i latou e fa’ato’atele atili ai le lagolago mole vaega fa’aupufai ale Fast male faigamalō.
Ile ma lea, ose mea ua fa’aopoopo i faiga fa’ailoga tagata ua molimauina, o lea fo’i e sau i fa’asalalauga le lē fa’ama’oti manino mai o agava’a e mo’omia e ‘avea ai ma Ta’ita’ifono. O lona uiga pe a tu’u ise tala tu’usa’o, pau lava le mea o lo’o mana’omia e mafai ai ona e apalai, ole ‘avea lea o oe ma se tasi na tauvā ile faiga palota, tusa lava pe ete le’i alu ise a’oga.
O tatou uma lava o tagatanu’u o Samoa ma e tasi lava le Tulafono tatou te mulimuli uma ai. Ole tatou fa’anaunauta’iga ma mo’omo’oga, ole tumua’i tutusa uma lea o tatou aiā tatau i lalo ole Tulafono, ma ia solomusa i Ta’ita’i le usita’ia, mulimulita’ia ma le fa’aaloalogia o Tulafono. Ile fa’amasinoina ose tagata, tatou te va’ava’ai i ana tu ma aga, talitonuga amiotonu, tamali’i’aga, uiga lelei ma talitonuga fa’amaoni, ma lo latou fa’atinoina ma savavali ai, ‘ae lē na o upu latou te tautatala ai.
Ole fa’anoanoaga tele ile maitau atu, o nei fa’ai’uga ua faia ele Palemia ma lana faigamalō ua aliali mai ai le leai ose fa’aaloalo ma amana’ia o Tulafono ale atunu’u. Ua fa’atuatuana’i le fa’atāua ole faia fa’alelei male fa’atutusa uma o tagatanu’u i fofoga ole Tulafono. ‘Ae maise ai le fa’atuatuaga e ona tagata o Ta’ita’i e iai le tofā, le utaga loloto male fa’amaoni e fa’atautaia ai le atunu’u i ona tulaga uma.”
Faualo Harry Jeffrey Schuster
O lenei tusitusiga o le fa‘aliliuga i le gagana Samoa o le tusi i le fa’atonu a Faualo Harry Jeffrey Schuster. Ua fa‘aliliu e John M. Peterson ma ua lomia iinei ma ua fa‘asino atu nei i le ulua‘i tusitusiga i le gagana Peretania i le Samoa Observer.
This article is the Samoan translation of a Letter to the Editor written by Faualo Harry Jeffrey Schuster. The translation was done by John M. Peterson and is published here with reference to the original English version on Samoa Observer.



