Prime Minister La’aulialemalietoa Leuatea Polata’ivao Fosi Schmidt has delivered his New Year’s address to the nation, reflecting on Samoa’s economic outlook, government priorities, and the need for collective action in combating illicit drugs.
He said the past year had been a period of challenge and progress, noting that the Budget for the 2025–2026 financial year has entered its implementation phase across all sectors of the economy. The Government’s wider strategy focuses on resilience, community empowerment, and stable growth.
According to the address, Samoa’s economy recorded an annual average real GDP growth of 4.2 percent for FY24/25, while official foreign reserves were equivalent to 15.2 months of import cover. Tourism earnings and remittances were identified as key contributors to foreign reserve stability.
The Prime Minister confirmed that operations under the one-million-tala district development programme are scheduled to commence for 51 districts on 12 January 2026. He said the scheme is intended to foster innovation and expand economic opportunities at the community level.
A major focus of the speech was the call for a united response to drug-related harm in Samoa. The Prime Minister said urgent and coordinated efforts are required to strengthen border vigilance, intelligence sharing, workforce capacity, equipment, and enforcement networks. He said the issue is not solely a government responsibility but one that requires support from the whole country.
Health and education remain central priorities, with commitments to improving access to quality services, youth development initiatives, early childhood education, healthcare reforms, and human-capital capacity building.
The Prime Minister also acknowledged Samoa’s development partners for their continued support, including budget assistance. He recognised the work of public servants, private sector workers, and members of the Samoan diaspora who continue to support families across the country.
The address concluded with a call for national unity in prayer and an announcement that Samoa’s annual week of prayer and fasting will be held from 11–16 January 2026. The Prime Minister wished the country a peaceful and safe New Year.
This article is based on the New Year’s Address delivered by Prime Minister La’aulialemalietoa Leuatea Polata’ivao Fosi Schmidt on 1 January 2026, Office of the Prime Minister of Samoa.
SAUNOAGA FA’AMANUIA MO LE TAUSAGA FOU 2026
Mai le Afioga i le Palemia o le Mālō Tuto’atasi o Samoa
Susuga Hon. La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt
Aso Tofi, 1 Ianuari 2026
O lea ua ifo i si’ufanua toega o malama o le taulaumea, ina ua silimea le seuga. Ua si’i foi foemua o vaatiu na lelepa i tai o’oo’o, ina ua magoto le igafo, ae faatili alo ma le a’e, ina ua sina le galu ma ite fanua-a-lalo, aua lenei tausaga o le a mavae atu. Ua gāfoa le ata o manū nai le Tuamasaga, ae se’e malie le papa i galagala, malie le la’i to’ivā, ae manū faaifo mai lagi le ‘ua tōtō tetele, aua ua ‘auomanū le sā folau o Samoa. O le taeao ma le afiafi o le aso lea. A o aso uma e foaiina mai i lo tatou ola, tatou te tau atu ai le alofa tunoa ofoofogia o le Atua i le taeao, ma lona faamaoni e le faatuaoia i le afiafi.
Tulouna lea o le Atua Soifua o loo faavae papa iai Samoa atoa.
Le Atua le Tamā
Le Atua le Alo
Le Atua le Agaga Sa
O lau faatufanaga ua liutua ai afa e avea ma manu ae taoto ai ia te oe le peau vasa. O lou alofa tunoa ua matou sapi ai pea i le Fale o Punaoa ia viia pea oe le Atua e faavavau faavavau lava.
Tulouna Taitai uma o Ekalesia Kerisiano i Samoa nei ma atunuu mamao. Tulouna ia le Aufaigaluega Totofi a le Atua o loo tala faauto i Samoa nei ma atunuu ese, o palepaleina le vai o le ola ma le upu faaleagaga e soifua ai e faavavau tagata ola uma o e e talitonu i le ola e faavavau.
Ou te faatulou atu i le afio o lau Afioga i le Ao Mamalu o le Malo ma lau Masiofo, Afifio Sui o le Fono a Sui Tofia, Afifio Sui Palemia ma Minisita o le Kapeneta. Faapea Minisita Lagolago. Afio lau Afioga i le Faamasino Sili ma Alii ma Tamaitai o le Faamasinoga, Afio lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma Sui Mamalu o le Fono Aoao Faitulafono. O le paia maualuga aua Aiga o Tupu, Aiga o Nofo, Aiga o Papa ma Aiga na Tafaifa. O le paia lava lea i Aiga ma a latou Tama, O Tama ma o latou Aiga, Le usoga a Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti.
Ou te faatulou atu foi i le tapuaiga a Tutuila ma Manu’a. I le afio o le Kovana ma le Lutena Kovana ma le Faigamalo i le Pulega Faatonu, le afio o le afioga i le Peresetene o le Maota Maualuga o le Senate, Le afio o le Fofoga Fetalai o le Maota o Sui, Le afio o lau afioga i le Faamasino Sili ma le Faamasinoga a le Malo o Tutuila ma Manu’a.
O le paia lava lea aua le afifio o Faasuaga ma Tama Matua ma le Nofo-a-Maopu. O paia aua Sua ma le Vaifanua, Fofo ma Atiulagi, Ituau ma Alataua, Saole, ma le Launiu na Saelua.
O paia i le Motusā aua le afio o le Laau na amotasi, Afifio Faatui, Alalatai tootoo o le Faleula, ma Upu i le Manuatele.
Ou te faatalofa atu i Sui o Malo ma tatou paaga mai Fafo, Faauluuluga o Matagaluega a le Malo, ma pisinisi tumaoti i le atunuu.
Ae matua le tu’u i le paia o Taitai o Ekalesia aemaise le aufaigaluega totofi a le Atua i le nofo a Ekalesia Kerisiano i Samoa. O Tamasa o le Talalelei, na ite ai le malama i Saua, ma to ai manu o malo mo Samoa ma lona Malo Tutoatasi.
Ua faafofoga le atunuu i le malelega a lana afioga i le Ao Mamalu o le Malo mo le Kerisimasi. O le feau o le Talalelei, o le Atua ua afio mai e mau faatasi ma ona tagata – o ia o le Emanuelu, le Atua ua liutino tagata, ua o tatou saofaga ai i lo tatou Nu’u moni, le ola e faavavau.
O lea ua api le uli ma afu lelea le tausaga. Ua faataumua ava le sa folau o le atunuu e faafeiloai le 2026, o uluai malama o le tausaga fou. O le agaga faafetai e molimoli atu i le paia maualuga o si tatou atunuu.
E afua mai le Pule mamalu o Alii ma Faipule ma itutino uma o faiganuu. Ou te faafetai atu i lo outou fatuaiga tausi, ma lo outou taitaiga ma galuega uma e vaavaalua ma lo tatou Malo mo le atinae manuia o le atunuu.
Le paia e o Samoa o loo afifio ma papa aao i soo se tafa o le lalolagi, faafetai mo lo outou sao i si o tatou atunuu, aemaise le atinaeina o aiga ma Nu’u. Faamalo i faiva ma lavasiga o lenei tausaga ua mavae i so’o se auaunaga. O le tatalo ia uluulumatafolau pea so’o se taumafaiga o loo outou galulue ai.
Ou te faafetaia le sao o tatou paaga mai fafo. Ua autausagā o folau faatasi pea Samoa ma ana paaga mai fafo. Faafetai tele mo lo outou sao i le atinaeina o Samoa i so’o se vala o lona tamaoaiga. Ou te naunau pea e faaauau la tatou galuega, i lo tatou soifua fetausia’i ma le feoeoea’i. Ia saga faamanuia le Atua i afioga i Sui o Malo mai Fafo o lo o nopia’i i Samoa nei, aua lo outou valaauina.
Ou te faafetai atu i le aufaigaluega a le Malo i ona itutino eseese, faapea Kamupani ma Faalapotopotoga Tumaoti uma i le atunuu. Faafetai tele le galulue ma le faitaulaga mo Samoa. O outou na aoaoina i poto ma tomai eseese, o taleni ma meaalofa mai le Atua e tautua ai si o tatou atunuu. Ia apo pea o outou faiva tautua matavela, e lautua i le faaaloalo ma le alofa, ma vaatele i le Atua galuega uma, e manuia ai a tatou taumafaiga uma.
Le paia o Taitai o Ekalesia, ma le aufaigaluega totofi a le Atua i Samoa nei ma atunuu e mamao, e le mavae le agaga faafetai i lo outou faiva o le tatalo mo si o tatou atunuu. E ui ina tailigia la tatou savaliga ona o luitau o le ola nei, ou te taofi o lo outou tulivae i luma o le Atua, o loo to’afilemu ai le atunuu. E faamuamua pea lo tatou talitonuga i le Atua o Aperaamo, Isaako ma Iakopo, o le maluapapa lena o Samoa ma lana Faigamalo.
O le ala lea o le faaauau pea o le faatauaina e le Malo o le vaiaso o tatalo ma anapogi i le atunuu atoa, e galulue faatasi ai ma le Fono a Ekalesia Soofaatasi, tatou te aufaatasi ai e momoli talosaga ma anapopogi i luma o le Atua, ina ia puipui mai ma apepele le atunuu i ona aao alofa.
Ua atofaina ai le Aso Sa, 11 o Ianuari e faamauina ai le vaiaso o talosaga ma anapogi i le atunuu, seia oo atu i le Aso Faraile, 16 o Ianuari 2026. O le a faaauau foi talosaga ma anapogi i Aso Lulu uma o vaiaso taitasi e Matagaluega ma Faalapotopotoga uma a le Malo mo le tausaga atoa. E amata i le anapogi i le taeao, ae faaiu i fonotatalo i le afiafi i le Maota Tatalo o le Malo i Vaea.
O le a faapea foi ona taofia nisi o galuega i le Aso Sa. O ia galuega e aofia ai le fausia o fale ma isi galuega e le tatau ona faatinoina. Tatou ave le faaaloalo i le Atua ma amanaia le Aso Sa tatou te tapuai faatasi ai i le Atua.
Samoa e, ia ta’ita’i pea e le Atua lo outou soifua laulelei ma so matou ola i lenei
Tausaga Fou, e ala i lona alofa tunoa ofoofogia ma lona filemu. Ia manuia le
Tausaga Fou.
Soifua.



