Prime Minister Fiame Naomi Mataafa has confirmed that Samoa’s official electoral roll for the 2025 General Election closed on 4 July, with 102,199 eligible voters now registered in the Electoral Management Information System. Additional draft registrations are still under review and will be added once approved.
The Office of the Electoral Commission is conducting a full review of all 51 constituency rolls to ensure accuracy. This review is expected to take two weeks, with the final version of the roll to be released on Monday 28 July.
Nominations for candidates opened on Monday 7 July and will close at 12 noon on Saturday 12 July. The nomination process is taking place at the top floor of the TATTE Convention Centre in Sogi.
Campaigning for candidates will begin on Monday 14 July and run until midday on Sunday 24 August, which is the week of polling.
Applications for pre-poll voting are now open to eligible voters, including those aged 65 and over, persons with disabilities, workers rostered for duty on polling day, and those scheduled to travel. Pre-polling will be conducted from 27 to 29 July.
Training for polling officials will take place in Upolu from 21 to 24 July, and in Savai‘i from 28 to 30 July. Training will also be provided for candidate scrutineers.
Fiame acknowledged two active court cases involving alleged electoral offences. These involve claims of impersonation and identity fraud, including attempts to use another person’s information to obtain passports. She described these as serious breaches affecting both the Electoral Office and Immigration.
The Attorney General has also filed a motion seeking Supreme Court guidance on how to deal with candidate nomination challenges and voter objections within a shorter timeframe. This is due to current legal timelines being too long to meet the constitutional deadlines.
Fiame said the overall preparations are progressing well and commended the Electoral Commissioner, staff, voters, and officials for their roles in ensuring a free and fair election.
She urged everyone to continue upholding integrity, respect, and unity as the country prepares to vote.
SAUNOAGA A LE AFIOGA I LE PALEMIA
FIAME NAOMI MATAAFA
I LE TULAGA UA I AI TAPENAGA A LE O.E.C. MO LE PALOTA AOAO A SAMOA IA AOKUSO 2025
ASO LULU, 9 IULAI 2025
O lea ua lalafo i atutia ma si’ufanua, malama na ta’i ao i faiva ma fa’atufugaga o lenei aso. Ua mapu fo’i le fetu o le tapuitea i lona itulagi, ma ua lōgona taifa’ilagi i le fofotu mai o le taulaumea, le aso ua mapu i lona to’o.
E lē mavae le agaga faafetai i le alofa ma le agalelei o Le Atua mo Samoa. E si’i ai pea le viiga ma le faaneetaga ia te Ia.
Ou te faatulou atu i le afio o lau afioga i le Ao Mamalu o le Malo ma lau Masiofo
Afifio Sui o le Fono a Sui Tofia
Le paia o le Tafatolu o le Faigamalo a Samoa
Sui o Malo mai Fafo
Faauluuluga o Matagaluega ma Faalapotopotoga Tumaoti a le Malo, Vaega Maoti ma Pisinisi i le atunuu
Le paia i le aufaigaluega totofi a le Atua i Samoa nei ma atunuu e mamao
Le paia o Samoa i ona tulaga faalupe mai Saua seia paia Fili ma Puletu’u
Ou te faapa’i atu ma le agaga faaaloalo.
Ae ao lava ina fofoga lo outou pa’ia, i le tulaga ua ta’oto ai nei le gasologa o tapenaga uma a le Ofisa o Faiga Palota, aua le alo atu mo le Palota Aoao a le atunu’u i le masina fou.
Mo le silafia, o le fa’ai’uga o le vaiaso ua mavae, Aso Faraile, 4 Iulai 2025 i le itula e 4:00 i le afiafi, na tapunia aloaia ai le avanoa mo le lesitala o tagata ua agava’a e palota.
O le naunauta’iga sa i le Ofisa o Faiga Palota, ia ausia le aofa’i e 117,225 tagata ua agava’a e tatau ona palota i le Palota Aoao a le atunu’u. Peita’i o faamaumauga a le Ofisa o Faiga Palota i le taimi nei, ua fa’amaonia ai na’o le 102,199 tagata ua mae’a la latou lesitala, ma ua iai o latou suafa i luga o lola palota a o latou Itumalo. O lona uiga ua ausia le 87% o tagata palota ua uma ona lesitala.
E i ai nisi o le mamalu o le atunuu ua lesitala, peita’i o lo’o iloilo toto’a e le Ofisa o Faiga Palota faamaumauga uma na tu’uina atu pe faamaonia, ma o le a iai se isi faaopoopoga o tagata ua uma ona lesitala o le a agava’a e palota, pe a fa’aopoopo i ai i latou nei.
O loo faagasolo fo’i i le taimi nei, iloiloga o lola palota ta’itasi a Itumalo uma e 51 i le atunu’u, aemaise o faamaumauga o i latou ua lesitala, ma e lua vaiaso le umi o lenei galuega tele. O le fa’amoemoega a le Ofisa o Faiga Palota, o le uma ai o lea iloiloga, o le a lolomiina loa lola palota aloaia amata atu i le Aso Gafua, 28 Iulai 2025.
O le amataga o lenei vaiaso, Aso Gafua, 7 Iulai, ua tatala ai le avanoa mo le fa’auluina atu o suafa o Sui Tauva Faaolioli, o le a tausiniō i tofi Faipule a o latou Itumalo e ala i le Palota Tele i le masina fou. O lenei galuega e fa’amae’aina i le Aso To’ana’i nei, Aso 12 Iulai i le itula e 12:00 i le aoauli.
O le Aso Gafua o le vaiaso fou, Aso 14 Iulai o le a tatala ai loa le avanoa mo fa’alauiloa uma a Sui Tauva, ma o le a fa’atoā tapunia lea avanoa i le vaiaso tonu o le Faiga Palota i le Aso 24 Aokuso 2025 i le itula e 12:00 i le aoauli.
Ua tatala foi le avanoa mo Talosaga mo le Palota Muamua mo i latou o lo’o aiaia i le Tulafono o Faiga Palota 2019, e aofia ai:
- Tagata palota e faimalaga ‘ese atu ma Samoa
- Tagata Mātutua ua atoa le 65 tausaga aga’i luga
- I latou e i ai a’afiaga tumau o le soifua
- Tagata tausia se matua tausi po’o se isi e i ai a’afiaga tumau
- Aufaigaluega i auaunaga mo’omia i le Aso o le Palota Tele
O nisi o galuega o lo’o tapena i ai le Ofisa o le Komisi o Faiga Palota, e aofia ai a’oa’oga fa’apitoa mo le Au Fai Palota i Upolu (21–24 Iulai) ma Salāfai (28–30 Iulai).
Mo le Au Va’ava’ai Palota, o le a fofoga atu le Komesina i aso ua atofaina mo a’oa’oga fa’apitoa.
E lua mataupu ogaoga ua i le Fa’amasinoga, e fa’atatau i soligatulafono o fa’amatalaga sese i lesitala, e aofia ai le fa’aogaina o fa’amaumauga a isi e lesitala ai tagata fou. O nei soligatulafono e ono aafia ai le saogalemu o faiga filifiliga.
Ua fa’aulu fo’i e le Loia Sili se talosaga i le Fa’amasinoga Maualuga mo se alafua manino i faiga fa’aletulafono e fa’atatau i le te’ena o agava’a o tagata palota ma sui tauva, ona o le utiuti o le taimi fa’atulagaina.
O le aotelega o galuega a le Ofisa o Faiga Palota o lo’o fa’asalalauina mai pea i le mamalu o le atunuu. E o’o mai i le asō, o lo’o sologa lelei tapenaga mo le Palota Aoao i le masina fou o Aokuso.
Ou te momoli le fa’afetai i le Komesina ma lona Ofisa, fa’apea fo’i le lagolago ma le onosai a le mamalu o le atunuu i le fa’amae’a o lesitala.
Ia alofagia pea e le Atua Samoa ma fa’amalie le loto o tagata uma i le alofa ma le filemu. Ia fa’ataunu’u le faigapalota i le filemu ma le faaaloalo, ma ia filifilia ai ni taitai e atina’e ai le lumanai manuia o Samoa.
Soifua ma ia Manuia.



